HIPOKAMPUS I PAMĆENJE | Šta se desi kad nastane atrofija?
Hipokampus ( lat. hippocampus ) se prvi put pominje i opisuje 1587. godine. Zbog svog oblika koji podseća na morskog konjića, dobija naziv hipokampus, prema mitološkom biću Hipokampu. Hipokampus je struktura mozga koja je ključna u formiranju memorije, pamćenja, a možda najvažnije je to što je jako osetljiv na hormone stresa (kortizol) kada dolazi do njegove atrofije.
Struktura i građa hipokampusa
Hipokampus je supkortikalna struktura u srednjem delu slepoočnog režnja, koja igra vrlo važnu ulogu u formiranju memorije, u klasifikaciji i dugoročnoj memoriji. Cela hipokampalna formacija ima oblik slova S. Dužina formacije kod odrasle osobe iznosi 40-45 mm. Površinski sloj hipokampusa prekriven je girusm dendatusom, dok je najdublji sloj tanki sloj bele mase, koji se nalazi uz ventrikularnu površinu. Počevši od spoljnjeg dela, slojevi hipokampusa su
1. Marginalni sloj
2. Piramidni sloj
3. Poliformni sloj, stratum oriens
Neuroni su u hipokampusu jako gusto raspoređeni. Debljina pojedinih slojeva nije jednaka u svim delovima hipokampusa, nego postoje znatne razlike mođu određenim delovima, tj. sektorima. Prema tome u hipokampusu razlikujemo ćetiri sektora CA1, CA 2, CA 3 i CA4.
Razlikujemo takođe prednji, srednji i zadnji deo, odnosno, glavu, telo i rep.
Hipokampus – uloga
Hipokampus je deo limbičkog sistema i proteže se na obe hemisfere. To je deo mozga gde se formira memorija, i odgovoran je za kratkoročno i dugoročno pamćenje, inhibiciju ponašanja i prostornu orijentaciju. Odgovoran je za deklarativnu memoriju, kontekst, i okolnosti događaja nasuprot njegovom emocionalnom znacaju. Desni hipokampus i amigdala izazivaju slike u mozgu. Mogu da stvore iluzije, halucinacije, snovidjenja i snove. Pomazu transformaciji potisnutih osecanja u slike losih snova. Hipokampus je nervnim zavrsecima čvrsto povezan sa septumom, centrom za zadovoljstvo u mozgu.
Atrofija hipokampusa
Ukoliko je odstrani jedan režanj, ne dolazi do amnezije, jer drugi režanj preuzima ulogu. Ukoliko se odstrane oba, dolazi do anterograadne amnezije (nemogućnost pamćenja novih događaja, dok se starih osoba i dalje seća). U tim slučajevima, dešava se da pacijenti čitaju novine više puta zaredom, ponavljano jedu obroke, jer ne mogu da se sete da su to sve već radili. Stariji događaji, koji su se desili u peroidu od pre 10 godina, pohranjuju se u kori mozga (pravljenjem rezervnih kopija). Takođe osoba kojoj je odstranjen hipokampus, može da uči motorne, fizičke veštine.
Preporuka dijetetskih suplemenata
Magnezan neuro kapsule
- Utiče na poboljšanje memorije i koncentracije
- Preporuka kod problema sa pamćenjem (demencija, Alchajmerova bolest)
Moolers Omega-3 Ulje
- Sadrži Omega-3 masne kiseline iz prirodnih izvora
- Pored Omega-3 sadrži vitamine A,D,E
Kurkuma kapsule
- Štiti ćelije od oksidativnog stresa i deluje protektivno na nervni sistem
- Sadrži plod bibera koji pospešuje dejstvo glavne supstance (kurkuminoida)
Hipokampus i pamćenje
Postoje oboljenja kod kojih strada hipokampus i kod kojih dolazi do slabljenja memorije, tačnije demencije. Najpoznatija bolest je Alchajmerova bolest kod koje prvo dolazi do nepovratne degeneracije neurona hipokampusa i do gubitka pamćenja. Kod drugih oboljenja uglavnom dolazi do reverzibilne demencije jer ne dolazi do smrti nervne ćelije.
Stanja kod kojih dolazi do reverzibilne atrofije hipokampusa su epilepsija, šizofrenija, posttraumatski sindrom, Kušingova bolest, dijabetes tip 2, neregulisana glikemija, anksioznost i depresija, hronična upala, smanjenje telesne aktivnosti.
Receptori hormona stresa su veoma gusto rasporedjeni u hipokampusu i zato je on jako osetljiv na stres. Receptori za mineralokortikoide (kortizol) imaju veliki afinitet i pri malim koncentracijama hormona. Kod hroničnog stresa dolazi do atrofije dendrita u CA3 segmentu, dok i akutni i hronični stres onemogućavaju neurogenezu (oporavak nervne ćelije). Jako je važno obratiti se na vreme za pomoć kod depresije i anksioznosti. Osobe sa depresijom imaju 40% veće šanse da imaju problem sa pamćenjem. Ukoliko depresija duže traje, i ukoliko se ponavljaju epizode depresije, veća su i oštećenja hipokampusa. Ovome doprinosi i činjenica da manjak serotonina kod depresije smanjuje sposobnost obraćanja pažnje na ono što treba da se zapamti zbog smanjene prokrvljenost prefrontalnog korteksa. Ono što treba naglasiti je da je oštećenje reverzibilno i nakon uzimanja terapije brzo dolazi do stvaranja novih veza između neurona i poboljšanja pamćenja. Kod osoba sa ponavljanim epizodama depresije, veličina hipokampusa se smanjuje za 9-13%.
Kao posledica starenja, svake decenije gubi se 5% neurona hipokampusa. Kod osoba do 80 godina, količina neuronskih veza je manja i za 20%.
Takođe, istraživanja su pokazala da osobe koje konzumirale marihuanu, nemaju normalan izgled i strukturu hipokampusa.
Saveti za zdrav hipokampus i dobro pamćenje:
- Izbegavajte stres, uvideli ste kakve sve mogu biti posledice
- Lečite primarnu bolest i pridržavajte se propisane terapije
- Uzimajte omega-3 maske kiseline
- Obezbedite sebi dovoljno sna
PIŠITE NAM
Postoji li problem sa kojim se suočavate?
Deleći priče iz ličnog iskustva pomažemo jedni drugima.
✓ Ispričajte nam Vašu priču
✓ Uz Vašu dozvolu, objavićemo i podeliti sa drugima
✓ Postavite pitanje
